Centar za ekonomsko obrazovanje predao je u ponedjeljak požurnicu Ustavnom sudu u vezi ocjene ustavnosti vojnog roka koju je zatražio 2022. godine. Ustavnost postojećeg zakonskog okvira se dovodi u pitanje zbog povrede prava na jednakost pred zakonom odnosno ravnopravnosti spolova kao najviše vrednote ustavnog poretka. Samim time je sporna ustavnost dvomjesečnog vojnog roka kao temeljne vojne izobrazbe koju Ministarstvo obrane dugo najavljuje, s obzirom da bi i ona bila obveza isključivo muškaraca.
Ustav Republike Hrvatske propisuje vojnu obvezu i obranu Republike Hrvatske kao dužnost svih za to sposobnih državljana, ali je zakonodavcu ostavljeno da uredi način izvršavanja te dužnosti. Zakon o obrani propisuje da se vojna obveza sastoji od novačke obveze, obveze služenja vojnog roka odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.
Žene služe u Oružanim snagama kao ročnice prilikom dragovoljnog vojnog osposobljavanja, kao pričuvnice po završetku istog i kao djelatne vojne osobe, čime dokazuju da su sposobne služiti domovini i izvršavati sve sastavnice vojne obveze, jednako kao i muškarci. Međutim, zakonodavac je propisao da se navedene obveze odnose isključivo na muškarce.
Ovakvo zakonsko rješenje ne samo da očito diskriminira muškarce stavljajući ih u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji isključivo na temelju njihovog spola, već i omalovažava žene. Umjesto da im prizna jednaku sposobnost i odgovornost, zakonodavac na ovaj način iskazuje jasnu preferenciju za muškarcima u Oružanim snagama. Time šalje poruku da su vojsci potrebni samo muškarci, dok se žene, ako eto baš žele, mogu pridružiti.
Za razliku od Austrije, Švicarske i drugih zemalja čiji ustavi propisuju vojnu obvezu isključivo kao dužnost muškaraca, u Hrvatskoj je Ustav nedvosmislen: Vojna obveza je dužnost svih za to sposobnih državljana. Samim time, obveze koje zakonodavac propisuje u sklopu te dužnosti ne smiju staviti građane u nejednak položaj na temelju njihovog spola.
Ako zakonodavac zahtijeva uvođenje u vojnu evidenciju, onda se svi koji su za to sposobni moraju uvoditi u vojnu evidenciju. Ako zahtijeva upućivanje vojnih obveznika na zdravstvene i druge preglede te psihološka ispitivanja radi određivanja sposobnosti za vojnu službu (novačka obveza), onda se svi koji su za to sposobni moraju uputiti na testiranje (što dakako ne podrazumijeva da će svi oni i biti ocjenjeni sposobnim za vojnu službu).
S obzirom da bi ponovnim upućivanjem vojnih obveznika na službu u Oružanim snagama mimo njihove volje mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice za njihove obiteljske, profesionalne, ekonomske, socijalne i druge interese na temelju povrede najviše vrednote ustavnog poretka, nužno je da Ustavni sud preispita suglasnost Zakona o obrani s Ustavom prije nego što Sabor potencijalno ukine odluku o nepozivanju novaka.
Ustavni sud ne treba odgađati donošenje eventualne odluke zbog koje bi planovi Ministarstva obrane postali politički neprovedivi. Na kraju, i za same Oružane snage je u interesu da se ovo pitanje riješi sada, jer bi najgore od svega bilo da se iznenadno ukine program o kojem ovise njihovi ljudski potencijali.