Jutarnji list objavio je danas intervju s anonimnim dužnosnikom iz Ministarstva obrane na temi obveznog vojnog roka protiv koje smo pokrenuli peticiju. U članku, koji su prenijeli svi veći mediji u Hrvatskoj, neimenovani izvor iznio je dezinformaciju o civilnoj službi.
Sugovornik poručuje sljedeće:
Bit je da se kroz benefite potiče služenje vojnog osposobljavanja, a da civilno služenje traje dulje u odnosu na vojno. Ali i to će biti u skladu s Ustavom pa će se točno trajanje još definirati. […]
I europska je praksa da civilno služenje traje dvostruko, odnosno da traje dulje u odnosu na vojno služenje, a većina europskih zemalja ili je vratila ili razmišlja vratiti obvezno vojno služenje.
Neupitno je da određene europske zemlje u kojoj postoji obveza služenja vojnog roka imaju institut civilne službe za osobe s prigovorom savjesti koja traje dulje nego što traje vojni rok. Sporni dio izjave je da je “europska praksa da civilno služenje traje dvostruko dulje”.
Jedina europska zemlja koja općenito određuje dvostruko dulje služenje civilne službe je Bjelorusija, koja se često naziva posljednjom europskom diktaturom zbog 30-godišnje vladavine Aleksanda Lukašenka koja je notorna po kršenju ljudskih prava vlastitih građana.
Time je dužnosnik iz MORH-a jasno poručio da će se oko prava na slobodu savjesti ročnika koji će ubuduće istaknuti prigovor na služenje vojnog roka ugledati na Bjelorusiju.
Valja napomenuti i primjer Finske, u kojoj trajanje obveznog vojnog roka ovisi o razvrstavanju vojnog obveznika prilikom novačenja. Vojni rok tako traje 5 i pol, 8 i pol ili 11 i pol mjeseci, dok civilna služba uvijek traje 11 i pol mjeseci. Međutim, manje od pola ročnika bi potencijalno služilo dvostruko dulju civilnu službu zato što većina služi 5 i pol ili 11 i pol mjeseci. Također valja napomenuti da zbog ovakve politike, Vijeće UN-a za ljudska prava godinama proziva Finsku za kažnjavanje osoba s prigovorom savjesti.
Pozivamo medije da se suzdrže od prenošenja paušalnih izjava anonimnih državnih dužnosnika kada se raspravlja o građanskim pravima te da pristupe zadatku kritički u skladu sa svojom ulogom u demokratskom društvu. Primjerice, novinar može zamoliti sugovornika da navede dva ili tri primjera europskih zemalja koje imaju dvostruko dulje služenje civilne službe.
Odgovor na to pitanje rasvjetlilo bi čije su standarde ljudskih prava preuzeli oni koji bi uredili institut prigovora savjesti kakav se najavljuje u odnosu na planirani obvezni vojni rok.